Po Zakonu o privrednim društvima sva preduzeća se dele na javna i privredna društva. Privredna društva mogu biti: društva lica i društva kapitala.
Društva lica su:
- ortačko društvo i
- komanditno društvo.
Pojam i konstitutivni elementi komanditnog društva
Prema privrednopravnim okvirima, komanditno društvo je vrsta preduzeća u formi privrednog društva koje osnivaju dva ili više fizičkih i/ili pravnih lica u svojstvu ortaka radi obavljanja određene privredne delatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom (firmom).
Ključna pravna specifičnost komanditnog društva ogleda se u postojanju dve kategorije ortaka sa bitno različitim statusom:
komplementari i komanditori.
Prirodu komanditnog društva primarno određuju personalne (lične) karakteristike, poznanstvo i međusobno poverenje komplementara. Sa druge strane, lična svojstva komanditora nisu bitna za društvo, jer oni u društvu učestvuju kapitalom, a ne svojom ličnošću.
Pravni položaj ortaka: Komplementari vs Komanditori
Razgraničenje prava i obaveza između komplementara i komanditora predstavlja osnovnu pravnu materiju ove nastavne jedinice.
Na osnovu stručnih izvora iz privrednog prava, statusna prava i obaveze ortaka raščlanjuju se na sledeći način:
- Svojstva i odgovornost komplementara: Komplementari imaju status koji je u potpunosti jednak statusu ortaka u ortačkom društvu. Oni za obaveze društva odgovaraju neograničeno celokupnom svojom imovinom. Pošto se njihova imena obavezno navode u firmi (poslovnom imenu) društva, nazivaju se i „javni“ ili „spoljni“ ortaci. Oni vode poslovanje društva, a njihov ulog u društvo može biti izražen u novcu, stvarima, pravima, ali i u radu i uslugama.
- Svojstva i odgovornost komanditora: Komanditori odgovaraju za rizik poslovanja samo do visine svog ugovorenog uloga. Ukoliko društvo posluje sa gubitkom, oni mogu izgubiti najviše svoj ulog u društvu, ali ne odgovaraju svojom ličnom imovinom. Nazivaju se i „tajni“ ili „unutrašnji“ ortaci jer se njihova imena ne navode u firmi društva. Komanditori zakonom nemaju pravo da učestvuju u vođenju poslovanja, a njihov ulog može biti u novcu, stvarima i pravima izraženim u novčanoj vrednosti (dok rad i usluge ne mogu biti njihov ulog).
Kako bi se učenicima omogućio jasan vizuelni pregled i lakše pamćenje razlika, suštinska obeležja ortaka sistematizovana su u uporednoj tabeli.
| Kriterijum analize | Komplementari („Javni / Spoljni ortaci“) | Komanditori („Tajni / Unutrašnji ortaci“) |
|---|---|---|
| Odgovornost za obaveze | Neograničena (celokupnom ličnom imovinom) | Ograničena (do visine ugovorenog uloga) |
| Vođenje poslova (upravljanje) | Vode poslovanje društva | Ne učestvuju u vođenju poslova |
| Firma (poslovno ime) | Imena se obavezno navode u firmi | Imena se ne navode u firmi društva |
| Priroda osnivačkog uloga | Novac, stvari, prava, rad i usluge | Novac, stvari i prava (izraženi u novcu) |
| Lična svojstva ortaka | Presudna (poznanstvo i međusobno poverenje) | Nebitna (učestvuju kapitalom, a ne ličnošću) |
Imovina društva, dobit i prenos udela
Početna imovina (glavnica) komanditnog društva formira se od uloga svih osnivača (komplekmentara i komanditora). Tokom vremena, imovina društva se može povećavati ili smanjivati u zavisnosti od ostvarenih rezultata poslovanja.
Privrednopravni izvori utvrđuju sledeća pravila o imovinsko-pravnim odnosima:
- Raspodela dobiti i snošenje gubitka: Komplementari i komanditori učestvuju u raspodeli ostvarene dobiti i snošenju poslovnog gubitka srazmerno njihovom učešću u kapitalu društva.
- Režim prenošenja udela: Prenošenje celine ili dela udela komplementara uslovljeno je saglasnošću svih ortaka u društvu (i komplementara i komanditora). Sa druge strane, komanditori mogu slobodno prenositi ceo ili deo svog udela na druge ortake ili na treća lica, bez uslovljavanja takvom saglasnošću.
Organizovanje vođenja poslova društva
Upravljačka funkcija u komanditnom društvu pripada komplementarima, dok komanditori ne mogu učestvovati u operativnom upravljanju.
Prema stručnoj literaturi, organizacija vođenja poslova može se urediti ugovorom o osnivanju ili ugovorom ortaka na sledeće načine:
- Vođenje poslova može se poveriti jednom komplementaru.
- Poslovanje može voditi nekolicina komplementara zajednički.
- Vođenje poslova se može poveriti posebnom organu komanditnog društva.
- Poslovna funkcija se može poveriti trećem licu koje nije ortak društva — odnosno prokuristi.
Prestanak statusa ortaka i transformacija pravne forme
Istupanje pojedinih ortaka iz komanditnog društva može prouzrokovati statusnee promene i transformaciju društva u drugu pravnu formu.
Ukoliko iz društva istupi jedan ortak, preostali ortaci mogu doneti odluku o promeni pravne forme poslovanja. Po posebnim pravilima rešava se situacija kada iz društva istupi čitava jedna kategorija ortaka:
- Istupanje svih komplementara: Ako iz društva istupe svi komplementari, komanditno društvo može nastaviti poslovanje transformacijom u društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) ili akcionarsko društvo (a.d.), pod uslovom da za takvu odluku glasaju svi preostali komanditori.
- Istupanje svih komanditora: Ukoliko iz društva istupe svi komanditori, društvo se može transformisati u ortačko društvo (OD) ili nastaviti poslovanje u formi preduzetnika.
Prednosti, nedostaci i zastupljenost u praksi
Komanditno društvo ublažava osnovni nedostatak ortačkog društva — problem neograničene odgovornosti svih ortaka koji predstavlja prepreku za privlačenje svežeg kapitala.
- Ključna prednost: Mogućnost spajanja ortaka koji poseduju specifične lične kvalitete i međusobno poverenje (koji žele aktivno da upravljaju i preuzimaju neograničenu odgovornost) sa ortacima koji su zainteresovani isključivo za prinos na uloženi kapital, a nisu spremni da rizikuju ličnu imovinu niti da vode poslove.
- Realnost u privrednoj praksi: Uprkos prednostima u pogledu fleksibilnosti kapitala, komanditna društva se u savremenoj privrednoj praksi sreću veoma retko, čak ređe i od ortačkih društava.
Karakteristike ortačkog društva su:
- Pojam ortačkog društva. To je oblik poslovne organizacije u kojoj se udružuju dva ili više lica(ortaka) radi obavljanja određene delatnosti.
- Šta predstavlja osnovu ortačkog društva? Osnovu predstavlja sporazum ortaka u njihovim udelima u kapitalu preduzeća, u načinu raspodele dobitka, snošenju gubitaka, učešću u upravljanju , o prijemu i odlasku članova društva.
- ubraja se u društva lica zato što preovlađuju lične karakteristike osnivača
- Udeli u ukupnom kapitalu su u srazmeri sa raspodelom profita, kao i sa delovima čiste imovine preduzeća pri njegovoj likvidaciji- likvidaciona masa.
- Ortak može da uloži kapital ili usluge ili rad. Ulozi u preduzeće mogu biti u radu(tehnologija proizvodnje), u pravima(patenti), u stvarima(poslovne prostorije) izraženi novčano.
- udeli unutar preduzeća prenose se slobodno, dok je za prenošenje udela na treća lica potrebna saglasnost svih članova
- Ortaci za obaveze preduzeća odgovaraju neograničeno (celokupnom ličnom imovinom) i solidarno (ukoliko jedan od osnivača ne može da izmiri obaveze, datu obavezu preuzimaju ostali ortaci).
- imovina preduzeća se formira od materijalnih vrednosti-novac, prava i stvari; pored materijalnih vrednosti ulog može biti u radu i uslugama.
- sa povećanjem broja ortaka povećava se i rizik gubitaka imovine svakog ortaka. Ne postoji ograničenje u broju ortaka.
- Pri svakoj promeni ortaka (isključenja i primanja) iznova se formira ortačko društvo. Ova društva se uglavnom formiraju kod uslužnih delatnosti (lekarske ordinacije, advokatske) ili trgovina na malo
Karakteristike komanditnog društva su:
- Komanditno društvo je društvo koje se osniva ugovorom dva ili više lica radi obavlja delatnost pod zajedničkom firmom. Sastoji se od dve vrste članova sa nejednakim pravima i obavezama:
- Komplementara koji neograničeno i solidarno odgovaraju za obaveze društva i imaju pravo upravljanja preduzećem i
- Komanditora koji za obaveze preduzeća odgovaraju ograničeno do visine uloga i nemaju pravo upravljanja preduzećem.
- Osnivači mogu biti fizička i pravna lica, s tim što jedan vlasnik mora biti fizičko lice
- cilj- poslovanje radi ostvarivanja profita
- Obavezan organ komanditnog društva je direktor (komplementar).
- raspodela dobitka i gubitka vrši se u skladu sa ugovorom o osnivanju društva
- Ako iz komanditnog društva istupe svi komplementari, društvo može nastaviti sa radom kao DOO , AD ili preduzetnik
- Ako iz komanditnog društva istupe svi komanditori društvo može nastaviti sa radom kao OD ili preduzetnik.