Po Zakonu o privrednim društvima sva preduzeća se dele na javna i privredna društva. Privredna društva mogu biti: društva lica i društva kapitala.

Društva lica su:

  • ortačko društvo i
  • komanditno društvo.

Pojam i konstitutivni elementi komanditnog društva

Prema privrednopravnim okvirima, komanditno društvo je vrsta preduzeća u formi privrednog društva koje osnivaju dva ili više fizičkih i/ili pravnih lica u svojstvu ortaka radi obavljanja određene privredne delatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom (firmom).

Ključna pravna specifičnost komanditnog društva ogleda se u postojanju dve kategorije ortaka sa bitno različitim statusom:

komplementari i komanditori.

    Prirodu komanditnog društva primarno određuju personalne (lične) karakteristike, poznanstvo i međusobno poverenje komplementara. Sa druge strane, lična svojstva komanditora nisu bitna za društvo, jer oni u društvu učestvuju kapitalom, a ne svojom ličnošću.

    Pravni položaj ortaka: Komplementari vs Komanditori

    Razgraničenje prava i obaveza između komplementara i komanditora predstavlja osnovnu pravnu materiju ove nastavne jedinice.

    Na osnovu stručnih izvora iz privrednog prava, statusna prava i obaveze ortaka raščlanjuju se na sledeći način:

    • Svojstva i odgovornost komplementara: Komplementari imaju status koji je u potpunosti jednak statusu ortaka u ortačkom društvu. Oni za obaveze društva odgovaraju neograničeno celokupnom svojom imovinom. Pošto se njihova imena obavezno navode u firmi (poslovnom imenu) društva, nazivaju se i „javni“ ili „spoljni“ ortaci. Oni vode poslovanje društva, a njihov ulog u društvo može biti izražen u novcu, stvarima, pravima, ali i u radu i uslugama.
    • Svojstva i odgovornost komanditora: Komanditori odgovaraju za rizik poslovanja samo do visine svog ugovorenog uloga. Ukoliko društvo posluje sa gubitkom, oni mogu izgubiti najviše svoj ulog u društvu, ali ne odgovaraju svojom ličnom imovinom. Nazivaju se i „tajni“ ili „unutrašnji“ ortaci jer se njihova imena ne navode u firmi društva. Komanditori zakonom nemaju pravo da učestvuju u vođenju poslovanja, a njihov ulog može biti u novcu, stvarima i pravima izraženim u novčanoj vrednosti (dok rad i usluge ne mogu biti njihov ulog).

    Kako bi se učenicima omogućio jasan vizuelni pregled i lakše pamćenje razlika, suštinska obeležja ortaka sistematizovana su u uporednoj tabeli.

    Kriterijum analize Komplementari („Javni / Spoljni ortaci“) Komanditori („Tajni / Unutrašnji ortaci“)
    Odgovornost za obaveze Neograničena (celokupnom ličnom imovinom) Ograničena (do visine ugovorenog uloga)
    Vođenje poslova (upravljanje) Vode poslovanje društva Ne učestvuju u vođenju poslova
    Firma (poslovno ime) Imena se obavezno navode u firmi Imena se ne navode u firmi društva
    Priroda osnivačkog uloga Novac, stvari, prava, rad i usluge Novac, stvari i prava (izraženi u novcu)
    Lična svojstva ortaka Presudna (poznanstvo i međusobno poverenje) Nebitna (učestvuju kapitalom, a ne ličnošću)

    Imovina društva, dobit i prenos udela

    Početna imovina (glavnica) komanditnog društva formira se od uloga svih osnivača (komplekmentara i komanditora). Tokom vremena, imovina društva se može povećavati ili smanjivati u zavisnosti od ostvarenih rezultata poslovanja.

    Privrednopravni izvori utvrđuju sledeća pravila o imovinsko-pravnim odnosima:

    • Raspodela dobiti i snošenje gubitka: Komplementari i komanditori učestvuju u raspodeli ostvarene dobiti i snošenju poslovnog gubitka srazmerno njihovom učešću u kapitalu društva.
    • Režim prenošenja udela: Prenošenje celine ili dela udela komplementara uslovljeno je saglasnošću svih ortaka u društvu (i komplementara i komanditora). Sa druge strane, komanditori mogu slobodno prenositi ceo ili deo svog udela na druge ortake ili na treća lica, bez uslovljavanja takvom saglasnošću.

    Organizovanje vođenja poslova društva

    Upravljačka funkcija u komanditnom društvu pripada komplementarima, dok komanditori ne mogu učestvovati u operativnom upravljanju.

    Prema stručnoj literaturi, organizacija vođenja poslova može se urediti ugovorom o osnivanju ili ugovorom ortaka na sledeće načine:

    1. Vođenje poslova može se poveriti jednom komplementaru.
    2. Poslovanje može voditi nekolicina komplementara zajednički.
    3. Vođenje poslova se može poveriti posebnom organu komanditnog društva.
    4. Poslovna funkcija se može poveriti trećem licu koje nije ortak društva — odnosno prokuristi.

    Prestanak statusa ortaka i transformacija pravne forme

    Istupanje pojedinih ortaka iz komanditnog društva može prouzrokovati statusnee promene i transformaciju društva u drugu pravnu formu.

    Ukoliko iz društva istupi jedan ortak, preostali ortaci mogu doneti odluku o promeni pravne forme poslovanja. Po posebnim pravilima rešava se situacija kada iz društva istupi čitava jedna kategorija ortaka:

    • Istupanje svih komplementara: Ako iz društva istupe svi komplementari, komanditno društvo može nastaviti poslovanje transformacijom u društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) ili akcionarsko društvo (a.d.), pod uslovom da za takvu odluku glasaju svi preostali komanditori.
    • Istupanje svih komanditora: Ukoliko iz društva istupe svi komanditori, društvo se može transformisati u ortačko društvo (OD) ili nastaviti poslovanje u formi preduzetnika.

    Prednosti, nedostaci i zastupljenost u praksi

    Komanditno društvo ublažava osnovni nedostatak ortačkog društva — problem neograničene odgovornosti svih ortaka koji predstavlja prepreku za privlačenje svežeg kapitala.

    • Ključna prednost: Mogućnost spajanja ortaka koji poseduju specifične lične kvalitete i međusobno poverenje (koji žele aktivno da upravljaju i preuzimaju neograničenu odgovornost) sa ortacima koji su zainteresovani isključivo za prinos na uloženi kapital, a nisu spremni da rizikuju ličnu imovinu niti da vode poslove.
    • Realnost u privrednoj praksi: Uprkos prednostima u pogledu fleksibilnosti kapitala, komanditna društva se u savremenoj privrednoj praksi sreću veoma retko, čak ređe i od ortačkih društava.

    Karakteristike ortačkog društva su:

    • Pojam ortačkog društva. To je oblik poslovne organizacije u kojoj se udružuju dva ili više lica(ortaka) radi obavljanja određene delatnosti.
    • Šta predstavlja osnovu ortačkog društva? Osnovu predstavlja sporazum ortaka u njihovim udelima u kapitalu preduzeća, u načinu raspodele dobitka, snošenju gubitaka, učešću u upravljanju , o prijemu i odlasku članova društva.
    • ubraja se u društva lica zato što preovlađuju lične karakteristike osnivača
    • Udeli u ukupnom kapitalu su u srazmeri sa raspodelom profita, kao i sa delovima čiste imovine preduzeća pri njegovoj likvidaciji- likvidaciona masa.
    • Ortak može da uloži kapital ili usluge ili rad. Ulozi u preduzeće mogu biti u radu(tehnologija proizvodnje), u pravima(patenti), u stvarima(poslovne prostorije) izraženi novčano.
    • udeli unutar preduzeća prenose se slobodno, dok je za prenošenje udela na treća lica potrebna saglasnost svih članova
    • Ortaci za obaveze preduzeća odgovaraju neograničeno (celokupnom ličnom imovinom) i solidarno (ukoliko jedan od osnivača ne može da izmiri obaveze, datu obavezu preuzimaju ostali ortaci).
    • imovina preduzeća se formira od materijalnih vrednosti-novac, prava i stvari; pored materijalnih vrednosti ulog može biti u radu i uslugama.
    • sa povećanjem broja ortaka povećava se i rizik gubitaka imovine svakog ortaka. Ne postoji ograničenje u broju ortaka.
    • Pri svakoj promeni ortaka (isključenja i primanja) iznova se formira ortačko društvo. Ova društva se uglavnom formiraju kod uslužnih delatnosti (lekarske ordinacije, advokatske) ili trgovina na malo

    Karakteristike komanditnog društva su:

    • Komanditno društvo je društvo koje se osniva ugovorom dva ili više lica radi obavlja delatnost pod zajedničkom firmom. Sastoji se od dve vrste članova sa nejednakim pravima i obavezama:
    • Komplementara koji neograničeno i solidarno odgovaraju za obaveze društva i imaju pravo upravljanja preduzećem i
    • Komanditora koji za obaveze preduzeća odgovaraju ograničeno do visine uloga i nemaju pravo upravljanja preduzećem.
    • Osnivači mogu biti fizička i pravna lica, s tim što jedan vlasnik mora biti fizičko lice
    • cilj- poslovanje radi ostvarivanja profita
    • Obavezan organ komanditnog društva je direktor (komplementar).
    • raspodela dobitka i gubitka vrši se u skladu sa ugovorom o osnivanju društva
    • Ako iz komanditnog društva istupe svi komplementari, društvo može nastaviti sa radom kao DOO , AD ili preduzetnik
    • Ako iz komanditnog društva istupe svi komanditori društvo može nastaviti sa radom kao OD ili preduzetnik.