Tipovi proizvodnje

Tipovi proizvodnje predstavljaju tehnizirane oblike organizovanja proizvodnje. Potrebno je izabrati optimalni način proizvodnje, odnosno onaj koji izaziva najmanje troškove uz najveće rezultate.

Tipove proizvodnje možemo podeliti sa kvantitativnog i kvalitativnog aspekta. Sa stanovišta kvantiteta (broja proizvoda i načina proizvodnje) razlikujemo vid proizvodnje, a sa stanovišta kvaliteta imamo prostornu usklađenost – sistem proizvodnje i vremensku usklađenost – ritam proizvodnje.

Slika 1. Tipovi proizvodnje

Vid proizvodnje

Vidovi proizvodnje su: pojedinačna, serijska, masovna i automatizovana.

Pojedinačna proizvodnja

Vid proizvodnje odnosi se na proizvodnju pojedinačnih proizvoda koji imaju različite karakteristike. To su proizvodi npr. brodovi, mostovi, specijalne mašine itd. Takvi proizvodi se izrađuju po narudžbini. Za proizvodnju ovakvih proizvoda često je potrebna visoko kvalifikovana radna snaga, posebni alati i materijali. Priprema proizvodnje se vrši za svaki pojedinačni proizvod. Zbog toga su troškovi po jedinici proizvoda visoki.

Serijska proizovdnja

Serijska proizvodnja podrazumeva prozvodnju određene količine proizvoda istih karakterisika na osnovu zajedničke pripreme u jednom cikulusu proizvodnje (komjuteri, televizori, odeća, nameštaj, automobili). Broj jedinica izrađenih na osnovu zajedničke pripreme naziva se serija. Prema veličini serije razlikujuemo:

  • maloserijsku i
  • velikoserijsku proizvodnju.

Potrebno je izabrati optimalnu veličinu serije (najmanji troškovi i najveći efekti).

Masovna proizvodnja

Masovna proizvodnja je proizvodnja velike količine proizvoda istih karakteristika na osnovu zajedničke priprema (šećer, ulje, cement, deterdženti). Karakteristike ove proizvodnje su:

  • priprema proizvodnje se vrši samo jednom,
  • detaljna podela rada,
  • potpunije korišćenje kapaciteta i iskorišćenosti radne snage i
  • proizvodni ciklus je kraći i niži su troškovi.

Nedostak predstavlja prekid u radu jedne mašine (usko grlo), jer su mašine raspoređene linijski. Usko grlo je mašina ili radno mesto čiji kapacitet nije usklađen sa sa drugim mašinama ili radnim mestom, što dovodi do zastoja u proizvodnji.

Automatizovana proizvodnja

Automatizovanu proizvodnja podrazumeva takav način organizacije proizvodnje gde većinu poslova obavljaju automatizovane mašine odnosno roboti. Karakteristika ove proizvodnje jeste da mašine rade brži i sa manje grešaka, pa se povećava produktivnost i efikasnost. U poslednje vreme uvodi se kompjuterski podržana tehnologija tzv. CAM (Computer assisted manufacturing).

Sistem proizvodnje

Prema prostornom usklađivanju toka proizvodnje, razlikujemo linijski i radionički (smaknuti) sistem proizvodnje.

Linijski sistem proizvodnje

Linijski sistem podrazumeva postavljanje mašina onim redom kako teče tehnološki proces.

Prednosti:

  • proizvodnja se priprema jednom (niži troškovi pripreme),
  • racionalno korišćenje radne snage, mašina i prostora,
  • kretanje materijala je mehanizovano pa se skraćuje ciklus reprodukcije,
  • niži troškovi proizvodnje po jedinici.

Nedostaci:

  • zastoj u slučaju kvara mašine,
  • odsustvovanje radnika,
  • nedostatak materijala.

Radionička (smaknuta) proizvodnja

Kod radioničke proizvodnje mašine su grupisane prema njihovim tehničkim karakteristikama (istorodne mašine i radna mesta sa istim postupcima grupišu se po pogonima, odeljenjima, radionicama). Kod ovog načina svi tokovi proizvodnje moraju biti i vremenski i prostorno usklađeni. Pored nedostataka izazvanim neusklađenošću ( produžuje se ciklus reprodukcije, usko grlo, neracionalno krošišćenje radne snage) prednost je fleksibilnost u promeni asortimana proizvoda.

Ritam proizvodnje

Sa stanovišta vremenske organizacije toka proizvodnje proizvodnja može biti: kontinuirana i diskontunuirana.

Kontinurana (neprekidna)

Kontinurana proizvodnja podrazumeva da je proizvodnja delova usklađena sa proizvodnjom finalnih proizvoda, tj. tok proizvodnje se odvija od početka do kraja bez zastoja (velikoserijska i masovna proizvodnja).  Primenjuje se u elektronskoj industriji, prehrambenoj ali u u petrohemijskoj.

Diskontinuirana (prekidna proizvodnja)

Diskontinuirana (prekidna proizvodnja) jeste takav tok proizvodnje kod kojeg izrada delova nije usklađena sa proizvodnjom finalnog proizvoda. To znači da se proizvedeni delovi privremeno smeštaju u skladište, a zatim preuzimaju u onoj količini koja je potrebna za montiranje jedne serije ( prekidi zbog potrebe delovanja određenih prirodnih i hemijskih procesa ili zbog organizacionih potreba).