Pojam, značaj i zadaci skladišta
Skladišna funkcija je poslovna funkcija koja se bavi aktivnostima kao što su primanje materijala, sirovina, gotovih proiztvoda i robe, njihovo čuvanje i izdavanje za potrebe proizvodnje (materijal) ili za potrebe dalje prodaje (gotovi proizvodi i roba).
Skladište predstavlja prostor ili prostoriju u kojoj se smešta i čuva roba.
Skladišnu funkciju imaju i proizvodna i trgovinska preduzeća.
Značaj skladišne funkcije kod trgovinskih preduzeća vezan je za prodaju, a kod proizvodnih preduzeća za funkciju proizvodnje.
Zadaci skladišne funkcije su:
- Omogućava ekonomičnost nabavke,
- Čuvanje i zaštita robe od oštećenja i gubitaka i
- Poboljšanje upotrebnih karakteristika proizvoda.
Poslovi skladišne funkcije su:
- Prijem robe od dobavljača ili prevoznika
- Kvantitativni i kvalitativni prijem robe
- Sortiranje robe
- Otprema robe do mesta gde će biti smeštena
- Vođenje ažurne magacinske evidencije
- Odabir i pakovanje robe za isporuku
- Otprema robe sa pripadajućom dokumentacijom u transportno sredstvo
Principi skladišne funkcije:
- Omogućiti brzu manipulaciju robom,
- Očuvati vrednost robe,
- Smanjiti troškove skladištenja,
- Olakšati inventarisanje i
- Omogućiti izmenu plana rasporeda robe.
Organizacija skladišne fukcije
Skladišni poslovi se obavljaju u okviru skladišne službe ili odeljenja. Skladišna služba se uglavnom nalazi u okviru sektora LOGISTIKE. Logistika pored skladišne službe može da ima transportnu službu i neke druge službe (upravljanje zalihama, servis potrošača). Skladišna služba se u organizaciji virtuelnih privrednih društava nalazi u okviru NABAVNE SLUŽBE.
Organizacija skladišne službe zavisi od faktora:
- Veličine preduzeća,
- Grane ili grupacije kojoj pripada,
- Lokacije preduzeća,
- Stepena centralizacije/decentralizacije preduzeća.
Organizacija skladišne službe može biti:
- Funkcionalna
- Robna i
- Teritorijalna
Principi kojima se postiže efikasnost službe jesu:
- Princip ekspeditivnosti-znači da se roba smešta i čuva tako da se njome brzo manipuliše, odnosno smešta na odeđeno mesto, da se brzo pronalazi i brzo uzima za potrebe otpreme iz skladišta.
- Princip ekonomičnosti– znači da zaposleni u skladišnoj službi čine napore da smanje troškove usled prirodnih i ostalih gubitaka.
- Prirodni gubici:
- Kalo-gubljenje na težini
- Kvar- prirodni gubitak na rob organskog porekla
- Delovanje mikroorganizama
- Uginuće stoke i živine
- Rastur- prekomerno trošenje materijala (rasipanje, razlivanje, curenje, topljenje)
- Lom- mehanički udes koji dovodi do razbijanja.
- Ostali gubici: krađa, nemar, nestručno rukvanje, elemetarne nepogode (poplava, požar).
- Prirodni gubici:
Prijem i izdavanje robe iz skladišta
Skladišni tokovi su kretanje materijala i robe do skladišta, u skladištu i od skladišta do mesta potrošnje.
Skladišni tokovi mogu biti:
- Ulazni tokovi, prijem i smeštaj robe u skladište i
- Izlazni tokovi, priprema i izdavanje materijala i robe.
Dokumentacija pri prijemu robe:
- Prijemnica,
- Dostavnica gotovih proizvoda ili predajnica
Dokumentacija pri izdavanju robe
- Trebovanje materijala
- Nalog za izdavanje robe
- Otpremnica
- Trebovanje prodavnice
- Dostavnica robe
Evidencija u skladištu se vodi na osnovu MAGACINSKIH KARTICA. Dokumenti na osnovu kojih se vrši prijem i izdavanje robe su PRIJEMNICA i OTPREMNICA.
Saradnja skladišne sa ostalim funkcijama
Skladišna funkcija sarađuje sa sledećim poslovnim funkcijama:
- Proizvodnja,
- Nabavka,
- Prodaja i
- Transport.

Slika 1. Saradnja skladišne službe sa ostalim službama
Analiza skladišne funkcije
Skladišna funkcija doprinosi rentabilnosti preduzeća uštedom u skladišnim i ukupnim troškovima.
Ovi troškovi često iznose oko 10% ukupnih troškova.
Troškovi skladišta se mogu podeliti na:
- Troškove prostorija i opreme (amortizacija, osiguranje, održavanje, rasveta, grejanje, čišćenje)
- Troškovi prometa i manipulacije robom( prijem, skladištenje, unutrašnji transport, održavanje i kontrola)
- Troškovi zaliha robe (prirodni i ostali gubici, osiguranje zaliha)
- Troškovi upravljanja skladišnim poslovanjem (zarade zaposlenih).
Pokazatelji koji se koriste za analizu skladišne funkcije su:
- stepen (koeficijent) korišćenja skladišnog prostora i
- produktivnost skladišnih radnika.
Stepen iskorišćenja skladišnog prostora

bruto prostor- neto+ saobraćajnice, prostor za prijem, prostor za izdavanje, prostorija koje zauzimaju kancelarije i pomoćne prostorije.
Produktivnost skladišnih radnika

Pored ovih pokazatelja koriste se i nemerljivi pokazatelji kao što su:
- pravovremeno snabdevanje potrošača,
- minimalne zalihe i
- da roba sačuva svoja svojstva.
Izvor naslovne slike: Image by macrovector on Freepik