Jedan od osnovnih pokazatelja zarada u preduzeću jeste prosečna nominalna neto zarada. Za izračunavanje prosečne nominalne neto zarade koristi se aritmetička sredina, i to za negrupisane prosta aritmetička sredina, a za grupisane ponderisana aritmetička sredina.
Prosečna nominalna neto zarada na nivou preduzeća računa se kao:
Na osnovu ovog pokazatelja ne može se posmatrati dinamika zarada. Kod posmatranja zarada u različitim vremenskim periodima mnogo je bolje koristiti indekse zarada. S obzirom da postoji nominalna i realna zarada, indeksi zarada se dele na:
- indekse nominalnih prosečnih zarada i
- indekse realnih prosečnih zarada.
Indeksi nominalne prosečne neto zarade
Indeksi nominalne prosečne neto zarade pokazuju relativnu promenu nominalne prosečne neto zarade u tekućem u odnosu na bazni period.
Indeks nominalne prosečne neto zarade predstavlja količnik nominalne prosečne neto zarade u tekućem i baznom periodu.
Promene u određenom periodu mogu nastati zbog:
- promene nivoa zarada pojedinih kategorija zaposlenih (povećanje ili smanjenje zarade),
- promene strukture zaposlenih.
Shodno tome razlikujemo dve vrste indeksa neto zarada:
- indeks nominalne prosečne neto zarade promenljivog sastava zaposlenih i
- indeks nominalne prosečne neto zarade nepromenljivog sastava zaposlenih.
Indeks nominalne prosečne neto zarade promenljivog sastava zaposlenih (Inzps)
Indeks nominalne prosečne neto zarade promenljivog sastava zaposlenih računa se kada dolazi do promena kako u zaradama zaposlenih tako i u kvalifikacionoj strukturi. Formula za izračunavanje je sledeća:
Indeks nominalne prosečne neto zarade nepromenljivog sastava zaposlenih (Inzns)
Ovaj indeks se računa kada dolazi do promena neto zarada zaposlenih, ali ne i sastava zaposlenih. Formula za izračunavanje je:
Uticaj promena kvalifikacione strukture zaposlenih na promenu visine prosečne zarade zaposlenih
Ovaj uticaj se može izračunati stavljanjem u odnos dva napred pomenuta indeksa.
Indeks realne prosečne neto zarade
Realne zarade predstavljaju glavni pokazatelj životnog standarda. Indeks realne prosečne neto zarade (Irpnz) računa se kada se u odnos stavi indeks nominalne prosečne neto zarade (Inpnz) sa indeksom potrošačkih cena (Ipc).
Primer 1.
Izračunajte indeks nominalne prosečne neto zarade promenljivog sastava zaposlenih na osnovu podataka u Tabeli 1.
Tabela 1. Prosečne neto zarade i broj zaposlenih u jednom preduzeću u 2012. i 2013. godini
Stepen stručne spreme | Prosečna neto zarada (din.) 2012. x0 | Prosečna neto zarada (din.) 2013. xt | Broj zaposlenih f0 | Broj zaposlenih ft | Ponderisana prosečna neto zarada x0*f0 | Ponderisana prosečna neto zarada xt*ft |
VSS | 62150 | 63140 | 18 | 22 | 1118700 | 1389080 |
VŠS | 52300 | 54600 | 16 | 17 | 836800 | 928200 |
VKV | 47500 | 48200 | 6 | 9 | 285000 | 433800 |
SSS | 39000 | 38650 | 32 | 24 | 1248000 | 927600 |
KV | 32400 | 33500 | 8 | 5 | 259200 | 167500 |
PKV | 27600 | 28000 | 6 | 7 | 165600 | 196000 |
NKV | 21720 | 23100 | 4 | 4 | 86880 | 92400 |
Ukupno (∑) | 90 | 88 | 4000180 | 4134580 |
Primer 2.
Izračunajte indeks nominalne prosečne neto zarade nepromenljivog sastava zaposlenih na osnovu podataka u Tabeli 2.
Tabela 2. Prosečne neto zarade i broj zaposlenih u jednom preduzeću u 2012. i 2013. godini
Stepen stručne spreme | Prosečna neto zarada (din.) 2012. x0 | Prosečna neto zarada (din.) 2013. xt | Broj zaposlenih f0 | x0*f0 | xt*f0 |
VSS | 62150 | 63140 | 18 | 1118700 | 1136520 |
VŠS | 52300 | 54600 | 16 | 836800 | 873600 |
VKV | 47500 | 48200 | 6 | 285000 | 289200 |
SSS | 39000 | 38650 | 32 | 1248000 | 1236800 |
KV | 32400 | 33500 | 8 | 259200 | 268000 |
PKV | 27600 | 28000 | 6 | 165600 | 168000 |
NKV | 21720 | 23100 | 4 | 86880 | 92400 |
Ukupno (∑) | 90 | 4000180 | 4064520 |