Deset principa ekonomije je detaljno objašnjeno u knjizi Gregori Mankjua „Principles of economics“, koja se danas izučava u ekonomskim školama i na ekonomskim fakultetima. Mankju je objasnio celokupnu ekonomiju kroz deset principa:

  1. Ljudi se suočavaju sa izborom
  2. Trošak nečega jeste ono čega se odričete da biste nešto dobili
  3. Racionalni ljudi razmišljaju o graničnim slučajevima
  4. Ljudi reaguju na podsticaje
  5. Trgovina svakoga može dovesti u bolji položaj
  6. Tržišta su obično dobar način da se organizuje ekonomska aktivnost
  7. Vlade su ponekad u stanju da poboljšaju tržišne ishode
  8. Životni standard zemlje zavisi od njene sposobnosti da proizvede dobra i usluge
  9. Cene rastu kada država štampa previše novca
  10. Društvo se na kratak rok suočava  sa izborom između inflacije i nezaposlenosti

Na slici je prikazano 10 Mankjuovih principa ekonomije.

Slika 1. Deset principa ekonomije ( G. Mankju)

Evo primera za svaki od 10 Mankjuovih principa ekonomije:

Ljudi se suočavaju sa obaveznim izborima
Primer: Ako ste student, morate da odlučite da li ćete uložiti više vremena u učenje za ispit ili u rad na dodatnom poslu da biste zaradili novac. Svaka opcija ima svoje koristi i troškove.

Trošak je ono što žrtvujemo da bismo nešto dobili
Primer: Ako odlučite da odete na koncert, trošak je ne samo cena ulaznice, već i vreme koje biste mogli da iskoristite za učenje ili rad.

Racionalni ljudi donose odluke na osnovu marginalnih promena
Primer: Ako restoran nudi popust na drugu porciju hrane, racionalna osoba će razmisliti da li dodatna porcija donosi dovoljno uživanja da bi opravdala dodatne troškove.

Ljudi odgovaraju na stimuluse
Primer: Ako država smanji porez na cigarete, može se desiti da ljudi povećaju konzumaciju cigareta, jer su postale jeftinije.

Trgovina može svima da koristi
Primer: Zemlja koja proizvodi mnogo pšenice i malo automobila može trgovati sa zemljom koja proizvodi mnogo automobila i malo pšenice. Oba društva profitiraju jer specijalizovana proizvodnja smanjuje troškove i omogućava bolje resurse.

Tržišta su obično dobar način organizovanja ekonomskih aktivnosti
Primer: U većini slučajeva, tržišta sa konkurencijom dovode do nižih cena i boljeg kvaliteta proizvoda, kao što je slučaj sa tržištem pametnih telefona, gde konkurencija podstiče inovacije i smanjuje cene.

Vladine politike mogu poboljšati tržišne rezultate
Primer: Vlada može da uvede regulative koje sprečavaju zagađenje i promoviše održivost, kao što su zakoni koji kontrolišu emisiju CO2, čime se tržište motiviše da se ponaša ekološki odgovorno.

Životni standardi zavise od proizvodnje
Primer: Zemlje sa visokom produktivnošću, kao što su SAD ili Nemačka, imaju veće bruto domaće proizvode (BDP) po osobi, što obezbeđuje viši životni standard, dok zemlje sa nižom produktivnošću imaju niže prihode i standarde života.

Cene rastu kada vlade štampaju previše novca
Primer: U Zimbabveu je tokom hiperinflacije vrednost novca dramatično opala, jer je vlada štampala previše novca, što je dovelo do naglog rasta cena i srušilo ekonomiju.

Društva suočavaju sa kratkoročnim i dugoročnim trgovinama između inflacije i nezaposlenosti
Primer: U krizama kao što je recesija, vladine mere za smanjenje nezaposlenosti, kao što su fiskalne stimulacije, mogu izazvati inflaciju. Dugoročno, ako inflacija postane previše visoka, može smanjiti kupovnu moć i destabilizovati ekonomiju.